NAJČEŠĆA PITANJA BUDUĆIH STUDENATA

(pdf)

1. Gdje da nađem odgovore na pitanja u vezi s upisom na Komunikološki koledž?
2. Kome mogu da se obratim u vezi s upisom na Koledž?
3. Mogu li da posjetim Koledž prije upisa?
4. Kako da se upišem na Koledž?
5. Šta se studira na Koledžu?
6. Šta je komunikologija?
7. Po čemu je Komunikološki koledž drugačiji od ostalih?
8. Koji studijski program na Koledžu je najbolji?
9. Da li je Koledž priznat?
10. Kakva je razlika između privatne i državne visokoškolske ustanove?
11. Zašto se nekad ne vrši upis na sve programe navedene u konkursu?
12. Zašto se plaća i kolika je školarina?
13. Šta pokriva školarina?
14. Šta ne pokriva školarina?
15. Može li se školarina plaćati u ratama?
16. Kakav posao mogu raditi kad završim Koledž?
17. Da li Koledž garantuje zaposlenje?
18. Koliko diplomaca je našlo posao i gdje oni rade?
19. Da li je studij na Komunikološkom koledžu "lakši" od studija na drugim koledžima?
20. Da li mi upis na Koledž i uplata školarine garantuje da ću završiti studij i dobiti diplomu?
21. Da li mi studij na Koledžu garantuje da ću steći veće znanje nego na nekom drugom koledžu?
22. Kako da znam da li Koledž ispunjava svoje obaveze prema meni?
23. Ako ne budem znao neko pravilo ili proceduru u vezi sa studijem, pa ne ispunim svoje obavezu na vrijeme, da li tu obavezu mogu ispuniti naknadno?
24. Ima li Koledž maskotu i zaštitne boje?
25. Šta je moto Koledža?
26. Šta predstavlja znak Koledža?
27. Kakvo je značenje i šta čini odoru koju nose diplomanti i diplomci Komunikološkog koledža?
28. Kad je Koledž počeo s radom i koliko je studenata dosad diplomiralo?
29. Ko su nastavnici i saradnici na Koledžu?
30. Šta su predmeti praktičnih vježbi na Koledžu?
31. Može li se na Koledžu studirati na daljinu?
32. Da li mogu da se prepišem sa trogodišnjeg na četvorogodišnji studij?

Odgovori

1. Gdje da nađem odgovore na pitanja u vezi s upisom na Komunikološki koledž?
Ako tražite odgovor na neko od pitanja u vezi s Vašim upisom na Komunikološki koledž, pogledajte na stranici upis na studij, a potom ga potražite u pitanjima i odgovorima koji slijede. Ovo su najčešća pitanja koja su postavljali kandidati u svim generacijama Koledža, u akademskoj službi ili el. poštom. U njima ćete vjerovatno naći i odgovor ili dio odgovora i na svoje pitanje. Ako ovdje ne nađete odgovor na Vaše pitanje, potražite ga i na drugim stranicama sajta ili nas pitajte.

Možemo vam, ako želite, poslati i informativni paket u kome su sve informacije na jednom mjestu - samo nam javite svoju adresu.

2. Kome mogu da se obratim u vezi s upisom na Koledž?
Akademskoj službi Koledža, telefonom, e.poštom ili lično u radno vrijeme službe (9-13 sati).

3. Mogu li da posjetim Koledž prije upisa?
Vrata Koledža za buduće studente stalno su otvorena. Ako želite da razgovarate s nekim iz akademske službe, dođite na Koledž u vremenu između 9 i 13 sati. Ako želite da razgovarate sa nekim iz uprave Koledža, odnosno s našim profesorima ili studentima, pozovite nas da Vam dogovorimo razgovor. Ako želite da "probate" kako je biti student na našem Koledžu, odnosno da prisustvujete nekom času ili da koristite portal studija na daljinu, pozovite nas da Vam dogovorimo prisustvo.

4. Kako da se upišem na Koledž?
Ako ste završili četvorogodišnju srednju školu, možete da konkurišete za upis na jedan od studijskih programa na koje Koledž upisuje studente u narednoj školskoj godini. Koledž svake godine raspisuje konkurs za upis u kome su navedeni studijski programi, rokovi predaje prijave na Konkurs, sadržaj, datum i mjesto održavanja prijemnog ispita, kao i rokovi i način upisa na studij.

Svi kandidati koji konkurišu za upis polažu prijemni ispit. (Savjetujemo Vam da se za prijemni ispit pripremate ponavljanjem srednjoškolskog gradiva iz tema koje se provjeravaju na ispitu. Koledž ne prodaje posebnu literaturu za pripremu prijemnog ispita.)

Pravo upisa na studij stiču oni kandidati koji uspješno urade prijemni ispit za određeni studijski program i čije je mjesto na listi kvalifikovanih kandidata u okviru broja koji Koledž upisuje.

Prepis na Koledž je moguć za one studente koji pohađaju isti ili ekvivalentan studijski program na drugim licenciranim visokoškolskim ustanovama, ako takvi studenti ispunjavaju uslove za prepis i ako Koledž u tom trenutku ima uslove i kapacitete za njihov studij. Takvi kandidati, uz prijavu na upis, podnose i molbu za priznavanje položenih predmeta, uvjerenje o položenim predmetima i zvanične opise/programe tih predmeta.

5. Šta se studira na Koledžu?
Komunikološki koledž u Banjaluci bavi se akademskim izučavanjem ključnih oblasti društvenog komuniciranja u vremenu u kom živimo. Osnovna tematska cjelina našeg studijskog programa komunikologija su komunikacijski metodi - novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama. Pored studijskog programa komunikologija, Koledž nudi i studijske programe engleski jezik i dizajn.

Studijski program komunikologija sadrži četvorogodišnji studij (240 ECTS) na smjeru komunikologija, kao i trogodišnji studij (180 ECTS) na smjerovima novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama. Studijski program dizajn sadrži trogodišnje smjerove grafički dizajn i multimedijalni dizajn, a studijski program engleski jezik četvorogodišnji i trogodišnji studij na smjeru engleski jezik. U važećem konkursu za upis Koledž oglašava one studijske programe i smjerove na kojima nudi upis za narednu školsku godinu.

6. Šta je komunikologija?
Komunikologija je društvena nauka čiji su predmet izučavanja, u najširem smislu, poruke koje ljudi upućuju jedni drugima. Komunikologija ima korijene u antičkoj filozofiji i retorici, kao i u savremenim društvenim naukama, poput psihologije, lingvistike i sociologije. Pored toga, komunikološke teme su bliske i prožimaju se i sa kulturološkim studijama. Komunikologija se izučava i pod nazivima komunikacijske studije i medijske studije.

7. Po čemu je Komunikološki koledž drugačiji od ostalih?
Studij na Komunikološkom koledžu u Banjaluci zasnovan je na aktivnom učenju u maloj grupi, u uslovima interaktivne akademske zajednice. Upravo ovakav pedagoški pristup čini naš studij jedinstvenim i drugačijim od studija na pojedinim drugim ustanovama.

Po uobičajenim akademskim mjerilima za kvalitet studija, Komunikološki koledž ima i sljedeće pokazatelje: prosječan broj redovnih studenata u grupi je 10. Pet studenata na Koledžu dolazi po jednom nastavniku ili saradniku. U nastavnom procesu svaki student ima svoj računar, više od 20 knjiga u našoj seminarskoj biblioteci dolazi po jednom studentu, a na svakog studenta dolazi po 9 m2 prostora. Pored toga, Koledž njeguje i demokratske vrijednosti u akademskoj zajednici i poseban odnos prema znanju i sticanju znanja u akademskom okruženju.

Komunikološki koledž u Banjaluci je i najstarija privatna visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini i prva takva ustanova na kojoj se izučavaju najvažniji oblici, metodi i vidovi društvenog komuniciranja.

8. Koji studijski program na Koledžu je najbolji?
Koledž svake godine u konkursu za upis nudi nekoliko studijskih programa od kojih kandidati za upis biraju jedan program i smjer na koji se prijavljuju. Koledž kandidatima nudi opise studijskih programa i nastavne planove pojedinih programa, kako bi im olakšao odluku i omogućio da izaberu onu oblast koja ih najviše zanima. No, bez obzira na program koji biraju, svi studenti pohađaju zajedničke komunikološke osnove, odnosno predmete iz nekoliko ključnih oblasti koje predstavljaju praktične i teorijske osnove društvenog komuniciranja i akademskog obrazovanja neophodnog za profesionalni uspjeh u životu u savremenom svijetu. A predmeti zajedničkih komunikoloških osnova, između ostalog, sve naše programe čine i srodnim i jedinstvenim.

Iako se najviše kandidata dosad prijavljivalo i upisalo na studijski program komunikologija, svi imaju svoje specifičnosti. Stoga, najbolji je onaj program koji će Vas najviše motivisati da uspješno završite studij i steknete potrebna znanja za svoj budući poziv. Međutim, bez obzira koji program odabere, student u toku studija, na temelju vlastitih interesovanja, izbora praktičnog i samostalog rada, kao i pojedinih drugih izbornih predmeta, oblikuje svoj vlastiti "program".

9. Da li je Koledž priznat?
Jeste. Komunikološki fakultet u Banjaluci je 21. juna 2007. godine ispunio uslove za rad po novom Zakonu o visokom obrazovanju i od 28. juna 2007. godine posluje pod nazivom Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi/Banja Luka College of Communications Kappa Phi. Koledž je licenciran da izvodi studijske programe komunikologija, dizajn i engleski jezik.

10. Kakva je razlika između privatne i državne visokoškolske ustanove?
U vrsti djelatnosti, društvenoj ulozi i zakonskim uslovima ne postoji nikakva razlika. I državni i privatni univerziteti i koledži, odnosno visoke škole, bave se visokim obrazovanjem i jednako moraju da rade u skladu sa zakonom. Međutim, postoje i neke razlike – u načinu osnivanja i finansiranja, te u načinu upravljanja i obavljanja svoje djelatnosti. Državnu visokoškolsku ustanovu osniva država, a privatnu pravno ili fizičko lice. Kod nas se državne ustanove finansiraju iz budžeta države, a privatne od školarine studenata. Ove razlike dalje utiču na menadžment, kvalitet i prirodu obrazovanja, troškove studija, itd. Na primjer, državna visokoškolska ustanova, koliko god neprivlačna, rijetko se ukida ako loše radi ili ne upisuje studente ili upisuje prevelik broj studenata, jer njen opstanak ne zavisi od volje budućih studenata. Ustanova koja se ne finansira iz državne kase, s druge strane, nastoji da oblikuje takve programe i uslove studija koji će privući studente, čak i po cijenu plaćanja više školarine – koja joj omogućava rad.

U nekim zemljama i privatne ustanove dobijaju sredstva od države, a državne, s druge strane, sredstva moraju da obezbjeđuju i kroz naplatu školarine. Ovo u određenoj mjeri sve visokoškolske ustanove dovodi u ravnopravan položaj, pa se svi trude da nude što bolje uslove studija - čime najviše dobijaju studenti. To kod nas još nije tako.

11. Zašto se nekad ne vrši upis na sve programe navedene u konkursu?
Upis studenata se vrši na one programe na koje se kvalifikuje minimalan broj kandidata neophodan za izvođenje studija. Međutim, svim kandidatima koji se prijave za pohađanje nekog programa na koji se ne kvalifikuje minimalan broj kandidata, a kvalifikuju se za upis, Koledž uvijek ponudi upis na srodan program. Naravno, kandidat može da odluči da se ne upiše na studij ako se ne pokrene program na koji se prijavio.

12. Zašto se plaća i kolika je školarina?
Školarina je cijena troškova izvođenja studija. Komunikološki koledž sve troškove rada i poslovanja pokriva iz školarine. Školarina se izražava po predmetnom broju bodova, a ukupni troškovi izvođenja studija za jednu školsku godinu na određenom studijskom programu nazivaju se godišnjom školarinom. Visina školarine za narednu školsku utvrđuje se i objavljuje u isto vrijeme kad i konkurs za upis studenata.

13. Šta pokriva školarina?
Na redovnom studiju školarina pokriva troškove redovnog sedmičnog pohađanja svih oblika nastave u semestru, provjere znanja, kao i korištenja bibliotečko-informatičkih resursa i opreme Koledža neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima.

Na redovnom studiju na daljinu školarina pokriva troškove pohađanja nastave na daljinu, provjere znanja, kao i korištenja bibliotečko-informatičkih resursa neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima.

U cijenu svake školarine uračunate su i administrativne usluge, kao i troškovi i obrasci za administrativne usluge i javne isprave Koledža u funkciji studija, od indeksa do diplome.

14. Šta ne pokriva školarina?
Školarina ne uključuje troškove kupovine knjiga, potrošnog materijala, fotokopiranja i sličnih tehničkih usluga. Pored toga, školarina ne pokriva troškove vannastavnih aktivnosti, niti smještaj, ishranu i prevoz studenata.

15. Može li se školarina plaćati u ratama?
Može. Kandidati koji nisu u mogućnosti da plate školarinu u cjelosti (semestralno), mogu podnijeti zahtjev za plaćanje školarine u ratama pri predaji prijave za upis na studij.

16. Kakav posao mogu raditi kad završim Koledž?
Komunikolozi se bave javnim i masovnim komuniciranjem – odnosima s javnošću, novinarstvom, reklamom, organizacijskim komuniciranjem i menadžmentom, kao i međunarodnim komuniciranjem i diplomatijom. Studenti koji pohađaju pojedine druge studijske programe na Koledžu bave se dizajnom, produkcijom, dramaturgijom, interkulturalnim komuniciranjem.

Diplomci našeg Koledža se zapošljavaju kao stručnjaci za odnose s javnošću, menadžeri, urednici, novinari, dizajneri, diplomatski službenici, publicisti i portparoli – na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, agencijama za dizajn, agencijama za reklamu i odnose s javnošću, filmskim studijima, pozorištima, ministarstvima i drugim državnim i opštinskim službama, diplomatskim predstavništvima, javnim ustanovama, političkim strankama, nevladinim organizacijama, preduzećima i dioničkim društvima; a kao istraživači, nastavnici i profesori – u institutima i akademskim ustanovama.

Zapošljavanje nakon završenog studija zavisi, naravno, i od programa koji se pohađa i stručnog naziva koji studenti steknu na studiju.

17. Da li Koledž garantuje zaposlenje?
Koledž nijednom kandidatu koji upisuje studij ne može garantovati da će se zaposliti ako završi studij.

Međutim, Koledž nastoji da nudi programe i uslove studija koji omogućavaju uspješno sticanje znanja iz oblasti koje su tražene. Programi i smjerovi koji se pohađaju na Koledžu nude široke mogućnosti zaposlenja u različitim sferama javnog i društvenog komuniciranja. Dodatno, mali broj studenata koji Koledž upisuje ne stvara samo optimalne uslove studija, nego i povećava mogućnost za zapošljavanje studenata koji završe studij.

18. Koliko diplomaca je našlo posao i gdje oni rade?
Na temelju dosadašnjih podataka o zapošljavanju diplomaca Koledža, u prvoj godini nakon završetka studija posao pronalazi oko 70% naših diplomaca. Diplomci Koledža rade kao savjetnici ili saradnici u medijima, bankama, Vladi, Pošti, reklamnim agencijama, javnim ustanovama, preduzećima, stranim predstavništvima i organizacijama, kao i na Koledžu. Neki naši diplomci pohađaju (a neki su već i završili) postdiplomske studije u zemlji i inostranstvu.

19. Da li je studij na Komunikološkom koledžu "lakši" od studija na drugim koledžima?
Ako pod teškim smatrate samo onaj studij u toku kog morate pamtiti na stotine stranica podataka koje ćete, na upit, saopštiti profesoru na ispitu, onda je studij na Komunikološkom koledžu lakši. Međutim, u većini drugih stvari, studij na Komunikološkom koledžu je zahtjevniji, posebno u obaveznom pohađanju nastave, izradi i predaji zadataka i ispunjavanju drugih nastavnih, akademskih i administrativnih obaveza.

Ukratko, zbog drugačijeg poimanja znanja, Koledž ima i drugačija mjerila uspješnosti sticanja znanja.

Pored toga, svi smo drugačiji. Neki, na primjer, vole da pišu i oblikuju poruke, a neki bi radili bilo šta drugo samo da ne moraju da napišu nekoliko rečenica, pa bi se moglo reći da je pisanje za njih "teško". Studij na Komunikološkom koledžu, između ostalog, podrazumijeva rad na oblikovanju javnih poruka, njegovanje javnog izraza i korištenje različitih tehnika i metoda u javnom komuniciranju.

Komunikološki koledž nudi studij iz pojedinih oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i stimulišu Vas da steknete potrebno znanje u struci. Iako su oblast, program i uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni i stimulativni za akademski rad, najviše od Vašeg rada i interesovanja zavisiće koliko će Vam studij biti težak. A "teret koji s voljom nosimo postaje lak" (Platon).

20. Da li mi upis na Koledž i uplata školarine garantuje da ću završiti studij i dobiti diplomu?
Ne. Studij je program koji se odvija u uslovima koje Koledž nudi, a Vi prihvatate. Program i uslovi studija samo Vam omogućuju da steknete znanje za koje ćete dobiti diplomu. Sve, dakle, zavisi od Vas.

21. Da li mi studij na Koledžu garantuje da ću steći veće znanje nego na nekom drugom koledžu ili univerzitetu?
Ne. Komunikološki koledž Vam samo nudi studij iz određene oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i stimulišu Vas da steknete potrebno znanje u struci. Iako su programi i obrazovni uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni, ako ste vrijedni i zainteresovani, i studij na drugim visokoškolskim ustanovama Vam može pomoći u sticanju znanja u struci. Samo sticanje znanja najviše zavisi od Vašeg truda i motivacije.

22. Kako da znam da li Koledž ispunjava svoje obaveze prema meni?
Na temelju slobodne volje i ličnog izbora usluga po pravilima i uslovima koje Koledž nudi, budući student prilikom upisa na studij sa Koledžom zaključuje ugovor o studiju. U ugovoru se definišu sva prava i obaveze studenta i Koledža, u smislu ispunjavanja administrativnih i akademskih uslova pohađanja studija. Studenti imaju pravo da pohađaju studij i koriste usluge Koledža na osnovu tog ugovora. U toku trajanja ugovora, na ličnoj, diskrecionoj osnovi možete da se žalite Koledžu ako smatrate da vam je uskraćeno neko pravo iz ugovora ili da koristite druga pravna sredstva koja imate na raspolaganju, na osnovu ugovora, statuta Koledža i zakona.

23. Ako ne budem znao neko pravilo ili proceduru u vezi sa studijem, pa ne ispunim svoje obavezu na vrijeme, da li tu obavezu mogu ispuniti naknadno?
Najčešće ne. Nepoznavanje, nerazumijevanje i ignorisanje pravila i procedura ili neobavještenost ne može se smatrati opravdanim razlogom za izuzeće od bilo kog pravila studija, statuta i zakona. Koledž studentima omogućava da se upoznaju sa svim pravilima i procedurama i blagovremeno oglašava akademske aktivnosti i rokove iz akademskog kalendara na oglasnim pločama, a studenti su dužni da ih upoznaju i da ih se pridržavaju. Iako osoblje akademske službe pomaže studentima da slijede pravila i procedure, odgovornost je na studentu da ih upozna i slijedi, kao i da poštuje rokove i ostale uslove studija.

24. Ima li Koledž maskotu i svoje zaštitne boje?
Maskota Koledža je mrav. Mrav simbolizuje marljivost, sticanje znanja u okruženju akademske zajednice, te naučno-istraživački duh i traganje za smislom komuniciranja. Zaštitne boje Koledža su plava, žuta i crvena.

25. Šta je moto Koledža?
Pisanje se uči pisanjem.

26. Šta predstavlja znak Koledža?
Znak Koledža čine dva koncentrična kruga sa plavom pozadinom. U sredini unutrašnjeg kruga nalazi se pročelje stilizovanog antičkog hrama unutar kog je knjiga sa slovima grčkog alfabeta "KF". Između ivica manjeg i većeg kruga ispisan je latinicom naziv "Komunikološki koledž u Banjaluci". U sredini prostora između dva kruga nalazi se rimski broj "MM".

Najkraće, plava je jedna od zaštitnih boja Koledža. Hram i knjiga simbolizuju institucionalizovano obrazovanje, a grčka slova "KF" su oznaka jednog od najstarijih visokoškolskih udruženja, kao i početna slova prvog imena Koledža (Komunikološki fakultet), ali i dio sadašnjeg naziva (Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi/Banja Luka College of Communications Kappa Phi). Rimski broj "MM" je godina osnivanja Koledža – dvijehiljadita. Cijeli znak sa različitim pismima, jezicima i obilježjima simbolizuje i istorijsko-kulturološko nasljeđe podneblja u kom Koledž djeluje, kao i orijentaciju, predmet i struku Koledža. Naravno, suštinska značenja znaka su ona koja studenti otkriju u toku svog studija na Koledžu.

27. Kakvo je značenje i šta čini odoru koju nose diplomanti i diplomci Komunikološkog koledža?
Odora Koledža je svečana uniforma članova akademske zajednice Koledža. Nose je diplomanti, diplomci i nastavnici na godišnjoj akademiji Koledža, odnosno u toku promocija i dodjela pojedinih zvanja na Koledžu. (Diplomanti su studenti koji su odslušali sve semestre, ali u tekućoj školskoj godini još uvijek imaju status studenta, a diplomci su studenti koji su u prethodnoj školskoj godini završili studij.)

Odora diplomanata i diplomaca Komunikološkog koledža simbolizuje trenutak kada učenik postaje učitelj. Odora je izvorna kreacija Koledža, a utemeljena je na našoj narodnoj tradiciji i na međunarodnoj akademskoj tradiciji. Sastoji se od kape i ogrtača. Kapa je zasnovana na narodnoj kapi naših krajeva, nešto stilizovanoj i u bojama Koledža, kao i sa inicijalima KF na desnoj strani. Satenski ogrtač je zasnovan na srednjovjekovnoj univerzitetskoj odori, sa stilizovanim rukavima i pojedinim drugim detaljima, u jednoj od boja Koledža.

28. Kad je Koledž počeo s radom i koliko je studenata dosad diplomiralo?
Koledž je počeo s radom u avgustu 2000. godine pod nazivom Komunikološki fakultet u Banjaluci/Banja Luka College of Communications, a tačne podatke o diplomiranim studentima možete vidjeti na stranicama o diplomcima.

29. Ko su nastavnici i saradnici na Koledžu?
- prof. dr Aleksandar Bogdanić [osnovni studij engleskog jezika i književnosti i osnovni studij novinarstva/Univerzitet u Sarajevu; magistarski studij komunikologije/Grand Valley State University, SAD; doktorat komunikologije/Univerzitet u Beogradu]
- uže naučne oblasti: komunikologija i anglistika
- pred. mr Biljana Bogdanić [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uža naučna oblast: komunikologija
- pred. mr Ljubica Janjetović [osnovni studij likovne umjetnosti i osnovni studij mašinstva/Univerzitet u Banjoj Luci; magistarski studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uže naučne oblasti: komunikologija i dizajn
- pred. mr Danijela Mandić [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij komunikologije/University of Bedfordshire, V. Britanija]
- uža naučna oblast: komunikologija
- pred. Vojislav Milanović [osnovni studij multimedijalnog dizajna/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uža naučna oblast: dizajn
- mr Ognjen Radović [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij komunikologije/Univerzitet Sinergija u Beogradu]
- uža naučna oblast: komunikologija
- prof. dr Sanja Šoštarić [doktorat iz engleske književnosti/Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, Njemačka]
- uža naučna oblast: anglistika
- nast. Nevena Vučen [osnovni studij engleskog jezika i književnosti/Univerzitet u Banjoj Luci]
- uža naučne oblast: anglistika
Revijalni i gostujući nastavnici i spoljni saradnici i stručnjaci:
- prof. dr Hanno Hardt [doktorat komunikologije/Southern Illinois University at Carbondale, SAD]
- uža naučna oblast: komunikologija
- doc. dr Tatjana Marjanović [doktorat lingvistike/Univerzitet u Banjoj Luci]
- uža naučna oblast: anglistika
- prof. dr Lisa Parks [doktorat komunikologije i kulturoloških studija/University of Wisconsin, SAD]
- uža naučna oblast: komunikologija
- mr Srđan Puhalo [magistarski studij psihologije/Univerzitet u Banjoj Luci]
- uža naučna oblast: psihologija
- doc. dr Zoran Tomić [doktorat žurnalističkih nauka/Univerzitet u Sarajevu]
- uža naučna oblast: komunikologija
- mr Tanja Topić [magistarski studij kulturologije/Univerzitet u Sofiji, Bugarska i Univerzitet Viadrina/Frankfurt, Njemačka]
- uža naučna oblast: komunikologija
- doc. Gordana Zafranović [osnovni studij montaže/Univerzitet u Beogradu]
- uža naučna oblast: studije filma, radija i televizije
- doc. dr Vida Zei [doktorat komunikologije/University of Iowa, SAD]
- uža naučna oblast: komunikologija
- prof. dr Miodrag Živanović [doktorat filozofskih nauka/Univerzitet u Sarajevu]
- uža naučna oblast: kulturološke studije

30. Šta su predmeti praktičnih vježbi na Koledžu?

Što čujem zaboravim, što učinim znam. (Kineska poslovica)

Jedna od specifičnih osobina studija na Koledžu jeste naša obrazovna paradigma koju, u najkraćim crtama, čine modularni nastavni planovi, nastava u malim grupama, razgovor kao nastavni metod i usvajanje znanja kroz praktičan rad (aktivno učenje).

Praktičan ili stručni rad na Koledžu predstavlja način usvajanja podataka koji imaju iskustveno značenje. Kao što učenje novih riječi bez njihove upotrebe nema smisla, tako ni učenje podataka, pristupa i teorija bez njihove primjene u nekom kontekstu nema smisla. Pošto znanje vidimo kao podatke u kontekstu, naš obrazovni moto je "konkretno prije apstraktnog". Drugim riječima, sa pisanjem se najlakše možemo upoznati samim pisanjem. Pisanje se uči pisanjem, a izučava razgovorom, čitanjem i preispitivanjem. Ovaj metod rada primjenjuje se na svim predmetima, a osnova je modula praktičan rad (prr) i predmeti praktičnih vježbi (ppv). Predmeti praktičnih vježbi na Koledžu su Srpski jezik I-II, Engleski jezik I-IV, Drugi strani jezik I-II, Pisanje za medije I-IV, te Primijenjena informatika I-II.

Predmeti praktičnih vježbi zamišljeni su kao susret studenta sa stvarnim zadacima i problemima iz stručnog i istraživačkog rada. Na ovim časovima nema predavanja, nego se isključivo rade pismeni i drugi praktični zadaci. Pored toga, objašnjavaju se postavljeni zadaci, razmatraju se urađeni zadaci i razgovara se o zanimljivim tačkama i greškama u prethodnim zadacima. Kroz pisanje i izradu zadataka, te razgovor o zadacima, pored usvajanja znanja, razvija se i svijest o potrebi sticanja ili preispitivanja pojedinih stručnih i teorijskih znanja iz oblasti u daljem toku studija.

Kako iz predmeta praktičnih vježbi nema "klasične" nastave, tako nema ni "klasičnih" ispita. Studenti rade veliki broj vježbi u toku semestra, koje nastavnici i saradnici ispravljaju, te vraćaju studentima da ovi vide sugestije i eventualne greške – koje se na času dodatno pojasne uz ponuđena rješenja ili alternative.

Zvanična provjera znanja vrši se tako što se ocjenjuju vježbe koje student predaje u toku nastave iz predmeta. Konačna ocjena iz predmeta praktičnih vježbi je posljedica studentskog rada i saradnje studenta i nastavnika, a nikako nije razlog zbog kog studenti pišu radove.

Šta je zadatak nastavnika na predmetima praktičnih vježbi? Iako se iz pojedinih tema razlikuje način objašnjavanja i izrade zadataka, glavni zadatak nastavnika je da dobro postavi zadatak i objasni ciljeve zadatka, da motiviše studente da urade zadatak, da na času nadzire izradu zadataka, da redovno i blagovremeno pregleda zadatke, da inspiriše i vodi razgovor o rezultatima i problemima s kojima se studenti susreću pri izradi zadataka, te da, zajedno sa studentima, čita, gleda ili sluša odgovarajuće primjere iz komunikološke prakse i o njima raspravlja na času. A zadatak studenta je da redovno pohađa nastavu, pažljivo slijedi upute o izradi zadataka, da ozbiljno pristupa pisanju, izvedbi ili izradi svakog zadatka, da blagovremeno radi i predaje sve zadatke i da učestvuje u raspravi o različitim iskustvima izrade nastavnih zadataka.

31. Može li se na Komunikološkom koledžu studirati na daljinu?
Može. Od školske 2007/2008. godine Koledž organizuje program redovnog studija na daljinu na trogodišnjim smjerovima. Obaveze iz studijskih programa iste su za redovni studij i redovni studij na daljinu, ali je način njihove realizacije, odnosno ispunjavanja obaveza drugačiji. Redovan studij na daljinu se izvodi u skladu sa obrazovnom paradigmom Koledža i nastavni zahtjevi, ciljevi i ishodi studijskih programa jednaki su onim na klasičnom redovnom studiju.

32. Da li mogu da se prepišem sa trogodišnjeg na četvorogodišnji studij?
Možete, pod uslovom da na studijskom programu smjera na koji se želite prepisati postoji četvorogodišnji studij, ako se on izvodi u školskoj godini kada ga želite pohađati, te ako ima mjesta u grupi (drugim riječima, ako postoje akademski i prostorni uslovi za prepis).

• Prva strana • Sadržaj • Indeks • O Koledžu • Adrese • Prava i uslovi korištenja